Slovensko predsjedanje Vijećem Europske unije iznjedrilo je Ljubljanski sporazum kao posljednju dopunu o provedbi Urbane agende za EU koja je započela Amsterdamskim paktom 2016. godine.
Ljubljanski sporazum obnovio je obvezu država članica i drugih partnera za provedbu Urbane agende za EU te održava suradnju u okviru tematskih partnerstava, kao i fokus na postizanje boljeg zakonodavstva, boljeg financiranja i boljeg znanja. Dodaje četiri nove teme u okviru višerazinske suradnje, uvodi neke nove značajke za partnerstva i naglašava važnost malih i srednjih gradova. Dokument također cilja na jačanje suradnje u području teritorijalnog i urbanog razvoja između različitih struktura između članica, Europske komisije i drugih partnera.
Izvještava Petra Očkerl, predstavnica Nacionalne URBACT točke za Sloveniju.
Gradovi daju odgovore temeljene na mjestu i fokusirane na građane
Dana 26. studenog 2021. godine na neformalnom sastanku ministri nadležni za urbana pitanja odobrili su Ljubljanski sporazum.
Ljubljanski sporazum sastavljen je kao posljednji dokument trija predsjedništva Njemačka-Portugal-Slovenija započetim s Novom Leipziškom poveljom. Sporazum se sastoji od dva dokumenta: političke obveze za daljnju provedbu Urbane agende za EU i Višegodišnjeg radnog programa koji definira detalje dogovorene provedbe.
Sporazum potvrđuje da se gradovi uspješno nose sa složenim i isprepletenim globalnim izazovima koristeći odgovore temeljene na mjestu i fokusirane na građane. Također prepoznaje da gradovi poduzimaju važne korake u smjeru toga da postanu pravedni, zeleni i produktivni kako bi osigurali poboljšanje kvalitete života za sve europske građane.
Među ostalim EU programima i inicijativama, sporazum prepoznaje rad i uključenost URBACT-a u Urbanu agendu za EU. Program URBACT također je nedvojbeno jedan od glavnih partnera koji podržava buduću provedbu Urbane agende za EU s principima koji su međusobno usklađeni.
Dovođenje malih i srednjih gradova u prvi plan
Oslanjajući se na lokalno iskustvo, jedan od prioriteta slovenskog predsjedanja bio je istaknuti važnost malih i srednjih gradova, kao i gradova koji se suočavaju s izazovima siromašnih područja. Kako stoji u Ljubljanskom sporazumu, u “zajedničkom je interesu svih građana približiti infrastrukturu, pristupačne usluge i robu svima”.
Što se tiče djelovanja, sporazum naglašava da mali i srednji gradovi trebaju dobiti veću podršku kako bi se bolje uključili u partnerstva Urbane agende za EU ili druge oblike suradnje, bilo izravno ili putem nacionalnih udruga koje predstavljaju lokalne i regionalne vlasti.
Neke od mjera za potporu uključivanju malih i srednjih gradova u Urban Agendu za EU partnerstva su mentorstva partnera iz prve generacije, motivacijski kriteriji odabira i online sastanci za povećanje pristupačnosti.
Sporazum također sugerira da se izazovi s kojima se susreću mali i srednji gradovi i naselja mogu definirati kao jedna od prioritetnih tema kojom će se posebno baviti neko od budućih tematskih partnerstava.
Slažući se da "treba osigurati uravnoteženu i kompetentnu zastupljenost urbanih vlasti svih veličina kako bi se uzela u obzir bogata raznolikost urbanog i regionalnog tkiva u Europi", odabir partnera koji predstavljaju urbane vlasti sada će se temeljiti na otvorenom pozivu za izražavanje interesa. Također, rad tematskih partnerstava od sada će biti podržan ex-ante procjenom.
Nove teme za višedioničku suradnju u okviru Urbane Agende
Obnavljajući obvezu potpore provedbi Urbane agende za EU kroz tematska partnerstva, sporazum također dodaje sljedeće teme na popis prioriteta Urbane agende: gradovi jednakosti; hrana; ozelenjavanje gradova; i održivi turizam. Ozelenjavanje gradova i održivi turizam počet će se formirati tijekom 2022. godine.
Predloženo je da se prioritetna tema Gradovi jednakosti bavi socijalnom uključenošću kao važnim dijelom vizije EU-a. Tematsko partnerstvo treba se baviti nejednakostima „na temelju karakteristika kao što su spol, dob, invaliditet, seksualna orijentacija i identitet, etnička pripadnost, migracijski status. Potencijalni fokusi partnerstva su obrazovanje, sudjelovanje na tržištu rada, pružanje usluga, sigurnost, urbano planiranje i dizajn, uključujući pristupačne i sigurne javne prostore.”
Proizvodnja, distribucija i potrošnja hrane nisu samo ekonomski važni, već imaju snažnu socijalnu i ekološku dimenziju. Kako je navedeno u radnom programu Urbane agende: „gradovi su središta distribucije i potrošnje hrane što lokalne vlasti čini ključnim akterima u lancu opskrbe hranom. Fokus bi mogao biti na otpornosti i održivosti hrane, pravednoj i održivoj proizvodnji, vezama između gradova i sela, lokalnim lancima opskrbe hranom, inovativnoj nabavi, zdravoj i kvalitetnoj hrani“.
Gradovi se „suočavaju s čestim poplavama, sušom, toplinskim valovima, intenzivnim kišama i drugim opasnostima povezanim s klimom te trpe povećano onečišćenje zraka, nestašicu vode i rastuću nesigurnost hrane“. Stoga bi se partnerstvo o ozelenjavanju gradova moglo usredotočiti na „urbane šume i razvoj zelenih površina; osiguravanje skladištenja i sekvestracije ugljika; smanjenje onečišćenja zraka; vodu za pročišćavanje; zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti; poboljšanje tjelesnog i psihičkog zdravlja građana”.
S obzirom na turistički sektor, mnogi gradovi pate od „štetnih posljedica na kvalitetu života”. Partnerstvo za održivi turizam moglo bi se usredotočiti na „izazove nereguliranog i nekvalitetnog turizma, otpornost i održivost turizma, utjecaj na zajednicu i kvalitetu života, stanovanje, digitalizaciju sektora i korištenje podataka, nove zahtjeve vezane za Covid-19 pandemiju i revitalizacije gradskih središta”.
Što to znači za program URBACT?
Iz perspektive novijih dokumenata, poput nove Leipziške povelje, Teritorijalne agende, kao i ovog najnovijeg dodatka – Ljubljanskog sporazuma, program URBACT ponovno se pokazuje kao predvodnik urbane politike. Program je već u prethodnom programskom razdoblju rješavao izazove istaknute u dokumentima te se usput prilagođavao novim prioritetima.
Većina prioritetnih tema za sljedeću generaciju partnerstava temeljito su raspravljene i istražene od strane URBACT mreža ili višestrukih radnih procesa. Stoga možemo očekivati da će URBACT gradovi kao i sam program igrati važnu ulogu u novim partnerstvima, od imenovanja partnera do doprinosa znanja i iskustva. Za URBACT je također važno da se mali i srednji gradovi i naselja istaknu kao prioritet jer je program cijelo vrijeme svoju podršku usmjeravao na takve urbane sredine.
Autorica: Petra Očkerl
Prijevod: NUP Hrvatska
Fotografije s usvajanja Ljubljanskog sporazuma preuzete su sa stranica slovenskog Ministarstva okoliša i prostornog planiranja.
