URBACT City Festival tradicionalna je manifestacija gradova koji sudjeluju u URBACT mrežama ili su zainteresirani za uključivanje u njih. Prvi je održan u Rigi (Latvija) 2015. godine i postavio je temelje za buduće aktivnosti međunarodnog umrežavanja i diseminacije znanja o održivom urbanom razvoju. Ovogodišnji događaj, ukupno šesti do sad, bio je posvećen 116 nedavno izabranih dobrih praksi i aktualnom, otvorenom pozivu za osnivanje URBACT mreža za prijenos tih praksi u druge gradove.
Tim povodom, na festivalu je sudjelovalo i neformalno hrvatsko izaslanstvo predvođeno Šibenikom (projekt Tvrđava kulture) i Karlovcem (projekt SolariKA) kao jedinim domaćim nositeljima URBACT titule grada dobre prakse iz posljednjeg poziva. Uz kolege iz spomenutih gradova, prisutni su bili i predstavnici Zagreba, Biograda na Moru i Nacionalne URBACT točke – Udruge gradova u RH.
Službeni program festivala počeo je koktel večerom uz prigodne pozdrave poljskih lokalnih i gradskih dužnosnika (izbor lokacije festivala nije slučajan, uz aktualno poljsko predsjedanje Vijećem Europske unije, grad Wroclaw – nekadašnja europska prijestolnica kulture iz 2016., sudjelovao je u 6 prijašnjih URBACT mreža i trenutačni je nositelj čak tri URBACT dobre prakse: održive urbane farme, kulturnog centra u revitaliziranom tramvajskom spremištu i sustava mikrodarovnica za podršku lokalnim društvenim inicijativama). Program otvorenja kulminirao je zajedničkom grupnom fotografijom predstavnika svih gradova s dobrim praksama.
Dobra organizacija, zanimljiv program te impresivan prostor festivala (smješten u Dvorani stoljetnice, monumentalnoj višefunkcionalnoj zgradi iz 1913. te lokalitetu s UNESCO popisa mjesta svjetske baštine), osigurali su da preostala dva dana festivala brzo prođu. Ključni trenuci programa uključuju zanimljive tematske, i u raznolikim formatima vođene, panel rasprave i terenske posjete odabranim gradskim lokacijama. Sudionici su tako mogli posjetiti prostore na kojima se odvijaju dobre prakse grada Wroclawa te razgovarati s dionicima uključenima u provedbu aktivnosti. Jedna od grupa posjetila je staro tramvajskom spremištu Popowice, izgrađeno početkom 20. stoljeća, prostoru lokalnih akcija planiranja u okviru mreže Greenplace koja cilja pretvoriti odabranu lokaciju u zelenu urbanu zonu. Ključni dionik u planiranju te transformacije je wroclavska udruga ljubitelja javnog prijevoza, koja više od 15 godina čuva industrijsku baštinu tramvajskog prijevoza i suorganizira pojedine gradske javne događaje na kojima sudjeluje s obnovljenim tramvajima i autobusima. Sudionicima festivala bio je na raspolaganju baš jedan takav renovirani oldtimer na tračnicama. Usput rečeno, prema informacijama koje smo dobili od članova udruge, cijena funkcionalne obnove starog tramvaja iznosi od 280.000 do 450.000 eura.
Koliko su tramvaji utkani u urbanu povijest Wroclawa govori i činjenica da je druga lokacija, Czasoprzestrzeń, također nekadašnje tramvajsko spremište. Prenamijenjeni industrijski prostor pretvoren je u jedinstveni kulturni centar koji potiče kreativnost i suradnju među studentima, umjetnicima i nevladinim organizacijama. Mjesto je to na kojem se odvijaju razna događanja uključujući koncerte, izložbe, radionice i okupljanja zajednice, i koje pruža prostor za inovativne ideje, kulturnu razmjenu ili humanitarne aktivnosti u kriznim vremenima (na primjerima COVID-19 ili ukrajinske izbjeglička krize). Projekt Czasoprzestrzeń inicirao je grad Wrocław u 2016., a njime sada upravlja udruga građana, pa njegovi rezultati jasno ukazuju na mogućnosti za uspješno planiranje i provedbu projekata urbane regeneracije u partnerstvu s civilnim sektorom.
Paralelne panel rasprave formirane su tematski te su uključivale predstavnike gradova dobrih praksi iz istih ili bliskih područja, konkretno: društvene inovacije, energetska učinkovitost, klimatske akcije, kultura, lokalna ekonomija, mladi, participativno planiranje, stanovanje, uključivost, urbana mobilnost, vodno gospodarstvo, te zelena urbana obnova.
Grad Beč (Austrija), kao dugogodišnji prvak u kvaliteti gradskog života glavnih gradova EU-a i svijeta, predstavio je dobru praksu za priuštivo stanovanje. Model javnog natječaja za projekte subvencioniranog stanovanja na zemljištu u vlasništvu grada osigurava izgradnju inovativnih, održivih, socijalno uključivih i pristupačnih stanova privatnih developera. U posebnom postupku javne nabave, projekte subvencionirane novogradnje ocjenjuje interdisciplinarni stručni žiri prema jasno definiranim kriterijima kvalitete u pogledu: ekonomičnosti, društvene održivosti, arhitekture i ekologije. Predstavljeni model ključan je instrument kojim grad osigurava globalno vodeće mjesto u osiguranju priuštivog i socijalnog stanovanja svojim građanima.
Predstavnici grada Celje (Slovenija) prezentirali su dvije dobre prakse: privremeno korištenje poslovnog prostora za revitalizaciju stare gradske jezgre te model razvoja i upravljanja urbanom šumom ulaganjem sredstava od prodaje drvne građe. Prva praksa omogućava privremeno korištenje poslovnog prostora u središtu grada koji je godinama stajao prazan, pa uz plaćanje samo minimalnih troškova, gradska uprava potiče originalne, visokokvalitetne produkcije lokalnih umjetnika. Olakšava prezentaciju projekata za podršku promociji Celja, povećava dostupnost kulturnih dobara široj publici te promiče kreativno djelovanje i u drugim područjima (poduzetništvo, obrazovanje, mladi, dobrotvornost i međugeneracijska suradnja). Model privremenog korištenja prostora može se prenijeti i na druge europske gradove te je prilagodljiv specifičnim urbanim kontekstima, uključujući potrebe lokalnog poslovnog, kreativnog i javnog sektora te lokalnog stanovništva. Druga praksa usmjerena je na razvoj urbane šume putem višedioničkog i integriranog pristupa planiranju, odlučivanju i provedbi akcija što ostvaruje mjerljive okolišne, društvene i ekonomske rezultate u lokalnoj zajednici.
Grad Ostrava (Češka) promovirao je svoju praksu za participativno uređenje i održavanje javnih prostora, program We Create Space, koja građanima daje priliku provesti projekte kako bi revitalizirali i poboljšali svoje okruženje te preuzeli suodgovornost za dio grada. Bitan dio programa je aktivno volontersko uključivanje zajednice u pripremu, provedbu i održavanje projekata. Tako program podržava život zajednice jer stvara mjesta susreta, jača susjedske odnose, oživljava prostor i čini ga atraktivnim. Praksa pokazuje da su građani skloni brinuti se o prostoru i provoditi vrijeme u njemu dulje od obaveznog dvogodišnjeg razdoblja. Program tako predstavlja sljedeći korak u uključivanju stanovnika u stvaranje grada, omogućavajući im da uz gradska sredstva realiziraju vlastite ideje u javnim prostorima.
Uz spomenutu trojku, stotinu drugih, različitih, no jednako inspirativnih gradskih praksi pokazalo je svoju inovativnost i uspjeh u tome da s relativno malim intervencijama i programima potaknu stvarne promjene za održivi urbani razvoj u svojim sredinama. Upravo je zato središnji prostor čitavog festivala bio takozvani Good Practices Marketplace, na kojem su gradovi izložili informativne panele svojih dobrih praksi te predstavljali iskustva zainteresiranim sudionicima. Desetak redova štandova ispunjenih sjajnim primjerima gradskih akcija i inicijativa, stvarali su pravi ambijent tržnice na kojoj gradski stručnjaci i kolege iz različitih krajeva EU-a razmjenjuju svoja znanja, ideje i dogovaraju buduću suradnju.
Dio partnerstava budućih mreža za prijenos dobrih praksi zasigurno je tako već dogovoren u Wroclawu, no mjesta za nove partnere još ima! Svi gradovi koji su zainteresirani za uspostavljanje suradnje sa stranim kolegama u okviru URBACT mreža mogu više informacija o tome saznati na online seminaru za hrvatske prijavitelje koje Nacionalna URBACT točka organizira u utorak, 29. travnja 2025. Više detalja i prijavni obrazac potražite na poveznici.
Vrijedi istaknuti i činjenicu da festival nije bio isključivo namijenjen aktivnostima programa URBACT, pa su sudionicima predstavljene aktivnosti i mogućnosti drugih europskih inicijativa usmjerenih na gradove, posebice: Europska urbana inicijativa, Net Zero Cities Twinning te International Urban and Regional Cooperation. Poruka je bila više nego jasna, suradnja gradova bitna je za održivi razvoj Europe, pogotovo u području dijeljenja znanja i vještina, a tu su potencijalnim korisnicima dostupni različiti instrumenti i programi. Kako je istaknuo jedan slovenski panelist, prepisivanje od drugih gradova nije varanje, već pametan način da gradovi adresiraju svoje probleme testiranim i prokušanim metodama.
Na samom kraju programa, organizatori su najavili nekoliko budućih aktivnosti. Za iduću godinu planirano je tako održavanje čak dva međunarodna događaja: novi URBACT City Festival na Cipru u ožujku te URBACT Summer University u Irskoj krajem ljeta 2026. To je ujedno i podsjetnik za pravovremeno planiranje sudjelovanja svima onima koji su propustili ovogodišnji festival u Wroclawu. Nemojte reći da vam nismo rekli!
